www.pag-kolan-novalja.com

Povljana,u kristalno bistrom moru gdje se Dalmacija spaja sa kvarnerskim otocima, na jugu otoka Paga u prekrasnoj prirodnoj uvali smjestila se Povljana. Okrenuta zapadu zaštitila se od jakih vjetrova bure i juga. Zaštitu i utočište pruža i putniku s mora i onom na kopnu, zaljubljeniku u otočki krš i bilje okupano suncem i začinjeno solju. Smještena je na uzvisini, na dodiru vapnenačkog kamenjara i plodnog povljanskog polja. Izdašna vrela vode omogućuju intenzivno bavljenje poljodjelstvom ( povrće i vinogradarstvo). Veliko područje plodnog polja prekriveno je vinogradima. Tradicionalno, Povljana je bila poljoprivredno područje koje je stoljećima prehranjivalo veći dio otoka. Uz poljoprivredu, stanovništvo Povljane bavi se ribarstvom i stočarstvom. Do velikih promjena dolazi sredinom 20-og st. kada se u Povljani počinje razvijati turizam. Prvi zapis o dolasku većeg broja turista datira iz 1954 god. U Povljani se kao u prvom mjestu na otoku razvio lovački turizam. Danas tome svjedoče ostaci kuće na području Velikog blata koja je pripadala obitelji Košćina, a u koju su na poziv paških plemića dolazili lovci iz cijele Europe. Od nekadašnjeg ruralnog područja Povljana je postala razvijeni općinski centar čiji današnji izgled svjedoči svekolikom ulaganju i brizi stanovništva u daljnjoj afirmaciji Povljane kao prepoznatljivog turističkog odredišta.

Plaža Dubrovnik                    Plaža Mali Dubrovnik

Plaža Perilo                            Plaže Livade i Obatnice

Plaža Stara Povljana

Zanimljivosti

     Zapadno od Povljane, uz plažu Dubrovnik u okruženju borove šume, nalazi se jezero ''Segal'' sa muljevitim sedimentom.
Prirodni ljekoviti činitelj kao što je peloid, uz sunce, more i čisti zrak, povoljno djeluje na očuvanje i unaprijeđenje zdravlja, poboljšanje kakvoće života, te na sprečavanje i liječenje različitih bolesti te na oporavak od istih.

    Ljekoviti peloid pogodan je za liječenje degenerativnih oboljenja, reumatskog artritisa i kožnih oboljenja. Često se koristi kao oblog za trbuh i predio bubrega kod bolesti probavnog trakta, bolesti reproduktivnih i mokraćnih organa. Koristi se kod reumatskih oboljenja udova kao oblog i premaz za ruke,pojedine zglobove ili grupe velikih zglobova i kičmu.
Poznato je da je prirodno blato dobro sredstvo za detoksikaciju.Pronađite svoje mjesto na plaži, na kamenu, pod borovima i prepustite se ugodnom i ljekovitom djelovanju povoljnih klimatskih, morskih i balneoloških čimbenika.

   Veliko blato, pogotovo otkad je zaštićeno kao ornitološki rezervat, predstavlja pravo utočište mnogobrojnih močvarica, naročito u vrijeme njihova gniježđenja, selidbe i zimovanja.

   Duljina močvarnog staništa je oko 2 km i prosječna širina oko 1,2 km. Sjeverni dio je okružen trskom ( Phragmites communis ), koja je osobito lijepo razvijena na sjeveroistočnom dijelu blata. Uz trsku ima nekoliko vrsta šeševa ( Carex sp.), sitova ( Juncus acutus, J. conglomeratus, J. maritimus) i drugih močvarnih vrsta ( Scirpus sp., Sparganium erectum i dr.). Uz rub depresije su livade koje povremeno u proljeće i jesen budu poplavljene.

     Južna strana blata je okružena kamenjarom s mjestimično razvijenim kamenjerskim vrstama biljaka ( Salvia officinalis, Helychrisum italicum, Euphorbia spinosa, Inula candida, Stachis salviaefolius i dr.). Ovdje se redovito mogu vidjeti crna liska (Fulica atra), mali gnjurac (Tachybatus ruficollis), ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus), siva čaplja (Ardea cinerea), bijela čaplja (Egretta alba), bukavac (Botaurus stellaris), ibis (Plegadis falcinellus), patka njorka (Aythya nyroca), bijela zličarka (Platalea leucorodia), a posebnost je gniježđenje patke kreketaljke (Anas strepera), eje livadarke (Circus pygargus), velike ševe (Melanocorypha calandra) koje su ugrožene u europskim razmjerima, a u Hrvatskoj vrlo rijetke i malobrojne gnjezdarice.

   Takvo očuvano močvarno područje je danas prava rijetkost pogotovo zbog sve veće ugroženosti močvarne ornitofaune i nestanka močvarnih biotopa u cijeloj Europi. Među svim tipovima staništa u Europi, močvarna su staništa zasigurno ptičjim svijetom najbogatija i najraznolikija.

   Veliko blato je važna postaja u našoj turističkoj ponudi za promatrače ptica i sve popularniji bird watching jer u ornitološkom rezervatu postoje izuzetne pogodnosti za takav oblik rekreacijskog turizma koji se zasniva na obilasku lokaliteta, promatranju ptica i fotografiranju.

    U rezervatu je postavljena promatračnica za promatranje ptica i informativna tabla.

   Stručnjaci su na području Velikog blata zabilježili 143 vrste ptica, izradili Popis ( check-listu ) ptica i istaknuli najpogodnije dekade u pojedinoj sezoni za promatrače ptica, kao i vrste ptica koje u tom razdoblju promatrači mogu promatrati.

    U planu je izrada prospekta o pticama na Velikom blatu.

    Osim Velikog blata na otoku Pagu još postoje i Malo blato u blizini Velikog i Kolansko blato u Općini Kolan. Sva tri područja su proglašena ornitološkim rezervatima.

   Za razgledavanje Ornitološkog rezervata Veliko blato potrebno je kupiti ulaznice u Turističkom uredu u Povljani.
U Turističkom uredu također se izdaju i dozvole za slatkovodni ribolov. Ovisno o potrebi moguće je kupiti dozvolu za dnevni ili tjedni ribolov.

    Ulaskom u zaštićeno područje uživajte u njegovoj ljepoti i za sobom ne ostavljajte tragove koji bi je mogli narušiti.

   Suhozidi su upečatljiv spomenik teškog života i golemog truda ljudi našeg otoka, nastali krčenjem teško obradivih površina i vještim slaganjem. Svojim oblicima,površinom, izgledom i namjenom, jedan su od najreprezentativnijih primjera pučkog autohtonog graditeljstva.
Suhozidi su podignuti kao prirodne granice između ograda, visoki dovoljno da ih ovce ne mogu preskočiti, snažni da ih bura ne može srušiti.
    Predstavljaju važno stanište za gmazove, ptice i male sisavce.
    Razveselit će vas prizor kad za vrijeme vrelog sunčanog podneva ugledate cijelo stado ovaca kako se odmara u hladu pod suhozidom. U nedostatku stabala u nepreglednom kamenjaru,suhozid je njihovo jedino utočište za predah od vrelih ljetnih temperatura. Uz suhozide pozornost privlače i ovčje nastambe tzv. torovi ili jare. Suhozidi predstavljaju važan element krajobraza i dio su bogatog kulturnog nasljeđa Hrvatske.

Aktivni odmor

   Istraživanja su pokazala kako na Pagu vjetrovi pušu čak 350 dana u godini.
Tijekom ljeta se u toku dana izmjenjuje nekoliko vjetrova: oko tri sata poslije podne puše lagani vjetar poznatiji kao maestral koji je pogodan za surfanje, posebice za one koji nisu skloni brzim vožnjama i vratolomijama.
     U kasnijim poslijepodnevnim satima maestral se pojačava, pa je tada moguće i brže surfati.
Nešto jači i hladniji vjetar koji puše sa sjevera je burin - ljeti je ugodniji, a i omogućava brže surfanje.

Tenis

   Smješten između mjesne luke i plaže Mali Dubrovnik, nalazi se caffee bar ''AS'' u čijem sklopu je i reprezentativni tenis teren. Teren je pogodan i za noćno igranje.
   U opuštajućem ambijentu, tik uz more s pogledom na cjelu povljansku uvalu, zaigrajte tenis i opustite se na lijepoj terasu caffee bara ''AS''!